Ozdravljenje
Dr. David Servan Schreiber
Izdavač: Planetopija 2009.
Svaki život je jedinstven. I svaki život je težak. Često smo i sami iznenađeni koliko zavidimo nekom drugom.
Kad bismo postali netko drugi, ne bismo imali naše uobičajene probleme, to je istina. Ali bismo imali druge - njihove.
Pretjerivanje u jelu je vrlo česta pojava i vrlo ju je teško kontrolirati. Većina stručnjaka za prehranu i pretilost slažu se slažu se u ovome: slabo vladanje emocijama jedan je od glavnih uzroka pretilosti u društvu gdje je stres čest, a hrana se obilato koristi za njegovo ublažavanje. Ljudi koji su naučili vladati stresom uglavnom nemaju problema s težinom. Naučili su kako slušati svoje tijelo, prepoznati svoje osjećaje i inteligentno reagirati.
Razdvajanje kognitivnog i emocionalnog mozga dovodi do neuobičajene sposobnosti da se oglušimo na male znakove uzbune koji se oglašavaju iz našeg limbičkog mozga. Npr možemo pronaći mnogo dobrih razloga da ustrajemo u braku ili profesiji koja u stvari vrijeđa naše najtemeljitije vrijednosti i zbog koje smo svakog dana nesretni. Ali to što smo se oglušili na skriveni problem ne znači da će on nestati. Budući da naš emocionalni mozak prvenstveno komunicira s tijelom, ova mrtva točka može se izraziti kroz fizičke probleme, čiji su simptomi klasične tegobe zbog stresa: neobjašnjiv umor, visoki krvni tlak, kronične prehlade i druge infekcije, srčana oboljenja, crijevne tegobe i kožni problemi.
Potiskivanje negativnih emocija koje vrši kognitivni mozak, više od samih negativnih emocija, opterećuje srce i arterije.
Kako bismo u ljudskom društvu živjeli u skladu, moramo pronaći i održati ravnotežu. To je ravnoteža između naših neposrednih instiktivnih emocionalnih reakcija i racionalnih odgovora koji na dugi rok čuvaju naše društvene veze. Emocionalna inteligencija najbolje se izražava kad dva sustava, kortikalni i limbički mozak stalno surađuju. U ovom stanju naše misli, odluke i potezi spajaju se i protječu prirodno i ne trebamo se posebno osvrtati na njih. U svakom trenu znamo što trebamo izabrati. Bez napora idemo ka svojim ciljevima, s prirodnom koncentracijom, zato jer je naše djelovanje skladu s našim vrijednostima. Ovo stanje dobrobiti ono je čemu stalno težimo. To je znak savršenog sklada između emocionalnog mozga, koji nam daje energiju i vodstvo, te kognitivnog mozga koji to provodi u djelo.
Emocije osjećamo u tijelu, a ne u glavi.
Odnos između emocionalnog mozga i malog mozga u srcu, jedan je od ključeva za ovladavanje emocijama. Naučivši doslovno kako ćemo kontrolirati svoje srce, učimo kako ovladati emocionalnim mozgom, i obrnuto. Najsnažnija veza između srca i emocionalnog mozga je difuzna dvosmjerna komunikacijska mreža poznata kao autonomni periferni živčani sustav. To je dio živčanog sustava koji izvan naše svjesne kontrole regulira funkcioniranje naših organa.
Polunezavisna mreža neurona koja čini mali mozak u srcu, blisko je povezana sa samim mozgom. Zajedno čine pravi srčano-moždani sustav. Unutar tog sustava ova dva organa stalno utječu jedan na drugog. Među mehanizmima koji povezuju srce i mozak, autonomni živčani sustav igra naročito važnu ulogu. Ima dvije grane, simpatička grana ubrzava srce i aktivira emocionalni mozak, parasimpatička grana djeluje na njih kao kočnica.
Ovo uzajamno djelovanje emocionalnog mozga i srca možemo primijeniti u stalnoj varijabilnosti normalnog srčanog ritma, neprekidnim ubrzavanjem ili usporavanjem rada srca.
Kad srce kuca kao metronom bez ikakve varijabilnosti, potpuno pravilno znači samo jedno - približavanje smrti.
Srce će zakucati 10 otkucaja u minuti više kada ide izračunati matematičku operaciju. Kakav gutač energije taj mozak.
Metoda treniranja koherencije
Svoju pažnju usmjerimo prema unutra. Moramo imati volju da svoje probleme na kratko ostavimo na čekanju te damo srcu i mozgu vrijeme potrebno da povrate ravnotežu i uzajamnu povezanost.
Najbolje je započeti s dva duboka polagana udaha. To će odmah stimulirati parasimpatički sustav i počet će primjenjivati djelić fiziološke kočnice. Da bi djelovanje bilo maksimalno, moramo zadržati pažnju usredotočenu na disanje sve dok ne ispustimo dah, a onda nekoliko sekundi zaustavimo disanje, dok sljedeći udah ne počne sam od sebe. Smisao je u tome da nam um pluta s izdahom do točke kad postaje lagan, pun i raskošan u grudima. Koncentracija na dah što dulje omogućava da nam um ostane prazan.
Na drugom stupnju zamislimo da dišemo kroz srce (ili središte grudnog koša ako srce još ne osijećamo izravno). Vizualiziramo kako svaki udah i izdah prolaze kroz ključne dijelove tijela. Zamislite da svaki udah kisika hrani tijelo i kupa ga zrakom koji pročišćava i njeguje, a svaki izdah ga oslobađa otpada koji mu više ne treba.
Treći stupanj sastoji se od toga da postajemo svjesni osjećaja topline ili prostranosti koji se razvija u grudnom košu, mislima i dahom odrzavamo i njegujemo taj osjećaj.
Svaki put kad imamo neugodnu prepirku u uredu ili s bračnim partnerom ili čak na ulici, snaga naše obrane od infekcija bit će smanjena sljedećih šest sati. Osim ako ne uspijemo održati koherenciju.
Kad koherencija oslobodi emocionalnu energiju, često možemo pronaći odgovore kao i riječi koje mire, a ne razdvajaju. A kad to postignemo prestajemo rasipati energiju.
Utjecaj svjetla i Sunca na ponašanje i ljudske nagone zabilježen je još u biblijska vremena. To da smo veseliji u proljeće nego usred zimeu zaborav je staljena mogućnost da popravimo svoje raspoloženje i podignemo razinu energije. Svjetlo izravno utječe, čak i kontrolira ključno važne funkcije emocionalnog mozga.
Svjetlo prodire u mozak kroz oči i živčani impuls se prenosi do specijalne skupine stanica u hipotalamusu, jedne od glavnih skupina jezgri u emocionalnom mozgu. Kao hormonski kontrolni centar tijela, hipotalamus izravno utječe na apetit, seksualni poriv, cikluse spavanja, mentruacijske cikluse, regulaciju tjelesne topline i raspoloženje.
Kod nemirnog spavanja kad nam se već počela dizati razuna kortizola i tjelesna trmperatura sutradan se osjećamo izmoždeno i umorno. Međutim, većinu ovih unutarnjih ciklusa moguće je uskladiti izravno izlaganjem svjetlu.
Kad zimi dani postanu kraći, otprilike svaka treća osoba osjeti promjenu u određenim temeljnim nagonima koje kontrolira hipotalamus. Promjene izgledaju pomalo mal simptomi hibernacije: žudnja za ugljikohidratima, dulje spavanje, smanjena energije i seksualni nagon.
Nakon poroda, omega-3 masne kiseline i dalje prolaze kroz dijete putem majčinog mlijeka, u kojem su jedan od glavnih sastojaka. Dojenje tako još više osiromašuje zalihe u majčinom tijelu. Ako drugi porod uslijedi odmah nakon prvog, i ako je prehrana u tom periodu bila siromašna ribom i ljuskarima, majka je u ozbiljnoj opasnosti od depresije.
Mozak je dio tijela. Kao i stanice svih drugih organa, i moždane se stanice stalno obnavljaju. Sutrašnje stanice su dakle proizvedene od onog što pojedemo danas.
Dvije trećine mozga sastavljene su od masnih kiselina, to je ključna neurološka činjenica. Ove masnoće temeljni su sastojak membrana živčanih stanica, ovoj ica kroz koje se odvija sva komunikacija s drugim živčanim stanicama, i unutar mozga i s ostatkom tijela. Hrana koju jedemo izravno je ugrađena u te membrane i čini njihovu supstanciju. Ako konzumiramo velike količine zasićenih masnoča, kao maslac ili životinjska masnoča, koje su krute na sobnoj temperaturi, njihova krutost se odražava na krutost moždanih stanica. Ako s druge strane uzimamo većinom višestruko nezasićene masnoće, koje su tekuće na sobnoj temperaturi, ovojnice živčanih stanica su protočnije i fleksibilnije i komunikacija među njima je stabilnija.
Djeca koja su sisala barem 9 mjeseci i koja su primila veliku količinu omega 3 u prehrani, 20 ili 30 godina poslije imaju viši kvocijent inteligencije. A žene u zemkjama s najvećom konzumacijom ribe i najvećim razinama omega -3 u mlijeku kojim doje, znatno će rjeđe osjećati tegobe postporođajne depresije.
Cijeli niz depresivnih simptoma poboljšava se uz omega -3 masne kiseline: tuga, umor, anksioznost, nesanica, smanjeni libido, kao i stalno razmišljanje da život nije vrijedan postojanja.
Nadopuna prehrane omega -3 masnim kiselinama mladim ženama koje su izuzetno ćudljive, često imaju osjećaj da su izvan kontrole i odnosi s drugim ljudima su im bolni i teški pomogla su da smanje depresivne simptome, kao i agresivne stavove.
U jednom slučaju rak jetre se prvo manifestirao kroz depresiju, umjesto kroz fizičke simptome. Razne vrste raka izazivaju upalne reakcije u cijelom tijelu mnogo prije nego što tumor postane dovoljno velik da ga primjetimo. Depresija je česta kod svih fizičkih oboljenja koja imaju difuznu upalnu komponentu kao infekcije, cerebrovaskularni napadaji, infarkt miokarda i autoimune bolesti.
Stres pogoršava akne, artritis i većinu autoimunih oboljenja. Budući da dug period stresa često prethodi depresiji, moguće je da depresivne simptome izravno uzrokuju upale povezane sa stresom. Na kraju tibetska bi medicina mogla biti u pravu - depresija je možda fizičko oboljenje, jednako kao i mentalni poremećaj.
Oni koji konzumiraju hranu bogatu omega -3 masnim kiselinama su 25% vitkiji od onih koji jedu istu količinu kalorija, ali bez omega -3. Način kojim tijelo metabolizira omega-3 smanjuje nakupljanje masnig tkiva.
Jedna studija pokazala je da se većina sudionika osjećala energičnije i opuštenije nakon upotrebe sobnog bicikla.
Pravilno trčanje: krečite se vrlo malim koracima, više kaskamte nego trčite, sasvim lagano se nagnite prema naprijed i ne podižite koljena previsoko. Morate moći pričati a da ne ostanete bez daha, onda morate usporiti ako je potrebno sve do žustrog koračanja. Nikada ne smijete osjećati bol ili umor.
Ne moramo puno vježbati, važna je redovitost.
Što su teži simptomi depresije ili anksioznosti, potrebno je redovitije i intenzivnije vježbanje. Pet treninga tjedno bolje je od tri. Sat brze vožnje kućnog bicikla bit će djelotvornije od 20 min žustrog hoda.
Stanice prirodne ubojicd - stanice imunog sustava, prva su linija obrane tijelA. Kao mnoge druge fiziološke funkcije, pod kontrolom su emocionalnog mozga. Pozivime emocije, kao spokoj i dobrobit, stimuliraju ovd stanice. Stres, anksioznost i depresija onemogućavAju njihovo djelovanje.
Žene koje žive zajedno ili čak samo dijele ured, često imaju sihronizirane menstrualne cikluse, ali ovaj je fenomen još jači tamo gdje postoji prava emocionalna povezanost, kad su prijateljice, a ne samo cimerice ili kolegice.
Camus je bio u pravu, sve je to apsurd. Svi mi nasumično plutamo kroz postojanje, slučajno nalijećemo na neke ljude koji su jednako dezorijentirani, radimo stvari koje ne razumijemo, ali to onda određuje smjer našeg života i na kraju umremo ne shvativši što se dogodilo.
Ono što daje dubinu i osječaj usmjerenosti našim životima valovi su osjećaja koji se podižu iz ovih izvora smisla da ožive naše tijelo i naše emocionalne neurone. I zato, njegujući svaki od tih ključnih temeljnih aspekata naše vlastite ljudskosti možemo napokon osloboditi silu s kojom smo svi rođeni: naš instikt za iscjeljivanje.
