Snaga susosjećanja


Dalaj Lama
Izdavač: Biovega 1999.

Ako se kratkoročni interes kosi s dugoročnim interesom, drugoročni je interes važniji.
Mentalna sreća je blagotvorna. Primjerice, premda je dvoje ljudi suočeno s istom tragedijom, jedna je osoba lakše podnosi od druge zahvaljujući svom mentalnom stavu.

Kad upotrebljavam riječ 'duhovni' mislim na temeljne ljudske vrline. To su ljudska privrženost, osjećaj angažiranosti, disciplina i ljudska inteligencija pod ispranvim vodstvom dobrih motiva. Sve to imamo već od rođenja, ne stječemo ih kasnije u životu.
Postoje dvije razine religijskih učenja. Na jednoj razini religijska učenja govore o Bogu ili Svemogućem, ili u budizmu o nirvani i sljedećem životu. No ipak na drugoj razini sva nas religijska učenja i tradicije poučavaju da budemo dobri i srdačni ljudi. Ta religijska učenja naprosto osnažuju temeljne ljudske vrline koje imamo od rođenja.

Čudesni ljudski mozak izvor je naše snage i izvor naše budućnosti po duvjetom da ga koristimo u ispravnoj namjeri.

Osmjeh je vrlo važan izraz ljudskog lica. Ali zbog ljudske inteligencija čak i dobar dio ljudske prirode može se upotrijebiti na loš način, kao što su sarkastični osmjeh ili diplomatski osmjeh čija je jedina svrha da pobude sumnjičavost. Iskren srdačan osmjeh veoma je važan u našem svakodnevnom životu. Kako nastaje taj osmjeh uvelike ovisi o našem stavu. Nerazumno je očekivati osmjehe od drugih ako se i sami ne smiješimo. Dakle, uviđamo da mnoge stvari ovise o našem vlastitom ponašanju.

Čini da nam u određenom stadiju samo tijelo može reći što je prikladno za naše blagostanje i sreću, a što nije. Na primjer, ima dana kad osjećamo jaču želju za zelenom salatom i određenim povrćem a katkad možemo poželjeti jesti nešto drugo. Na neki način, ti nam tjelesni pokazatelji govore što koristi našem zdravlju, a što ne.

Uloga inteligencije jest odrediti pozitivne i negativne mogućnosti u događaju ili čimbeniku koji bi mogao imati i pozitivne i negativne rezultate. Uloga inteligencije, upotpunjavanje svjesnošću koju stječemo obrazovanjem, jest prosuđivati i u skladu s time iskoristiti mogućnosti za naše vlastito dobro i blagostanje.

Uvijek postoje krajnosti. Ali srednji je put ispravan put. Dakle, ako vas želja tjera u krajnost onda je na vašoj inteligenciji odgovornost da provjeri njezin smjer i vrati je u sredinu.

Premda osoba može imati mnogo materijalnih stvari , ako je u umu siromašna, onda će se uvijek osjećati lišenom i stalno željeti više.
S druge strane, materijalne stvari iznimno su bitne za društvo, jer kad pojedinci steknu materijalno bogatsvo i napredak, to na neki način povećava blagostanje društva i zajednice u kojoj žive. Za to je potreban određeni stupanj onoga što bih nazvao zdravom konkurencijom, zato što bez konkurencije možda ne bi bilo takvog sjajnog napretka i materijalnog razvoja. Nadalje, još uvijek je vrlo važno biti svjestan kakva nam je vrsta konkurencije potrebna, koja je vrsta konkurencije prijatlejska i nije joj cilj uništiti i upropastiti protivnika ili druge ljude, već djelovati kao poticaj za rast i napredak.

Imamo pravo izbjeći bolest i bol, ali unatoč našem trudu, kad nas bolest snaše bolje ju je prihvatiti.
Ako postoji način da se prebrodi patnja, onda nema potrebe za brigom, ako nema načina da se prebrodi patnja onda nema ni koristi od brige.

Uslijed tragičnih iskustava postanete realniji, dakle približite se stvarnosti. Uz pomoć sposobnosti izstaživanja, tragična iskustva vas mogu osnažiti i povećati vaše samopouzdanje i povjerenje u vlastite mogućnosti. Neki nesretni događaj može postati izvorom vaše unutarnje snage.

Sagledavanje problema iz različitih kutova zapravo umanjuje mentalni teret i mentalno razočarenje. S budističkog stajališta svaki događaj ima brojne vidove i prirodno je da se jedan događaj može promatrati iz mnogobrojnih kutova. Stoga je korisno kad se nešto dogodi pokušati to sagledati iz različitih kutova, tako će se moći vidjeti pozitivni ili povoljni učinci.

U sjemenu uzroka događaja sadržano je sjeme njegova svršetka i nestajanja. Kad se to poveže s razimijevanjem netrajne prirode cijelog našeg bića koje čine tijelo i um, taj se uzrok odnosi na neupućeno stanje našega uma koji je korijen našega postojanja, a to nam otrkiva da našim fizičkim ili tjelesnim postojanjem uglavnom upravlja snaga našeg neznalačkog uma.

Jedan od razloga zašto je svijest o smrt i netrajnosti toliko bitna u budističkoj vjerskoj praksi jest to što se smatra da stanje uma u trenutku smrti ima golem utjecaj na naš odabir oblika u kojem ćemo se ponovno roditi. Najviše će utjecati to jeli stanje našeg uma pozitivno ili negativno. Stoga budistička vjerska praksa jako naglašava važnost svijesti o smrti i neprolaznosti.

Cijeli proces postojanja može se objasniti s tri pojma koja se nazivaju SMRT, MEĐUSTANJE i PONOVNO ROĐENJE. Sva tri stanja postojanja vide se kao stanja ili očitovanja svijesti i energije koje prate ili pokreću svijest tako da međustanje i ponovno rođenje nisu ništa drugo nego različite razine suptilne svijesti i energije.

Mislim da us nam mentalne vježbe od velike pomoći u primišljanju o smrti. Čak i ako i ne postoje sljedeći životi, od njih ima velike koristi ako nas mogu osloboditi straha. Upravo zato što je strah umanjen, čovjek se može u potpunosti pripremiti.
Upravo je mir uma u času smrti temelj za izradnju ispravne motivacije koja izravno jamči povoljno ponovno rođenje i bolji sljedeći život.

U času smrti osoba ne bi smjela podleći srdžbi, mržnji i sl. To je općenito vrlo bitno. Mislim kako čak i ateisti uviđaju da je bolje preminuti na spokojan način.

Zbog važnosti razumijevanja prirode uma u budističkoj praksi, ljudi često opisuju budizam kao 'znanost o umu'.

Mir uma je vrlo bitan čimbenik koji utječe na dobro zdravlje. Ako želite biti zdravi, nemojte tražiti liječnika, pogledajte u sebe. Pokušajte iskoristiti barem dio svojih mogučnosti.

Od izvanjskog se neprijatelja može pobjeći ili sakriti, a katkad ga se može i prevariti. Na primjer, ako netko narušava mir moga uma, mogu ga izbjeći ako zaključam svoja vrata i sjedim sam u tišini. Ali to ne mogu učiniti ako se razljutim. Kamo god išao, ljutnja me uvijek prati. Čak i ako zaključam svoju sobu, ljutnja je još uvijek unutra. Ukoliko ne usvojimo određene metode nećemo je se moći osloboditi.

Samo oni ljudi koje poznajemo i koji nam stvaraju probleme uistinu nam pružaju dobru priliku za vježbanje tolerancije i strpljenja.

Jedan od najučinkovitijih načina svladavanja snage negativnih emocija kao što su ljutnja i mržnja jest razvijanje njima suprotnih snaga, dakle pozitivnih odlika uma, a to su ljubav i suosjećanje.

Dok je dijete u majčinu trbuhu, majčin mir uma ima vrlo povoljan učinak na nerođeno dijete. Ako je majčino mentalno stanje negativno, ljutnja i razdraženost, to je vrlo štetno za zdravlje i razvoj nerođenog djeteta. Jedan mi je znanstvenik rekoa da je prvih nekoliko tjedana nakon rođenja najvažnije razdoblje jer se tijekom tog vremena povećava djetetov mozak. Tijekom tog razdoblja dodir majke ili nekoga drugog tko igra ulogu majke od presudnog je značenja. To pokazuje da premda dijete možda ne zna tko je tko, ono fizički treba nečiju ljubav. Uskrati li mu se ta ljubav, nastaje velika opasnost za zdravi razvoj njegova mozga.
Nakon rođenja, prvo što majka treba učiniti za dijete jest podojiti ga svojim hranjivim mlijekom. Ako majka ne osjeća privrženost ili nježne osjećaje za dijete, tada mlijeko neće poteći. Ako majka 'hrani' svoje dojenče nježnim osjećajima, unatoč bolesti ili tegobama mlijeko će nesputano teći. Takav stav je dragocjeni dragulj. Međutim, s druge strane, ako dijete ne osjeća bliskost s majkom, ono neće htjeti sisati. To pokazuje koliko je bitan osjećaj privrženosti s jedne i s druge strane. To je početak našega života.
Slično je i s obrazovanjem, iz vlastitog iskustva znam da lekcije koje naučimo od učitelja koji nisu samo vrsni stručnjaci, već pokazuju duboku privrženost za svoje učenike, ostaju duboko ukorijenjene u naš um. S lekcijama koje smo dobili od drugih učitelja to nije slučaj. Unatoč tome što osjećamo potrebu za učenjem, bojimo li se učitelja novo gradivo neće nam se urezati u pamćenje. Puno ovisi o privrženosti učitelja.

Da bismo razvili istinsko suosjećanje, najprije moramo vježbati mir. To postaje vrlo važno jer ako ne njegujemo osjećaj spokoja za sve, naši osjećaji za druge bit će pristrani.

Kad se radi o stvarnoj patnji, ona može biti tako jaka da osoba gubi kontrolu i predaje se, za razliku od suosjećanja s patnjom drugih, pri kojem zadržavamo nadzor nad svojim mislima.

Budući da ne postoji živo biće koje želi nesreću ili patnju, samo iz neznanja čovjek poduzima aktivnosti koje mogu proizvesti nepoželjne posljedice.

Uslijed uzročnog procesa i stjecaja okolnosti nastaju neki drugi uzroci i okolnosti, uvidimo koliko je bitno poštovati ovu dogovornu stvarnost jer upravo na toj razini shvaćamo na koji način neka iskustva dovode do nepoželjnih posljedica, a neki uzroci, njihovo nagomilavanje i stjecaj okolnosti, mogu dovesti do poželjnih posljedica, te kako ustvari određeni događaji mogu izravno utjecati na našu dobrobit i iskustvo.

Moramo ukloniti neznanje iz uma, moramo prozrijeti pogrešnu predodžbu našeg krivog shvaćanja. No jednostavno udaljavanje od takvog shvaćanja, samo uviđanje da je ono pogrešno ili štetno, na koncu ne može osloboditi čovjeka takve vrste shvaćanja. Jedino ako prozremo taj privid krivog shvaćanja, samo ako razvijamo uvid koji će izravno proturječiti načinu na koji bismo zbog neznanja inače shvaćali stvarnost, možemo se uspjeti osloboditi neznanja.

Mnoge od naših predodžbi upućuju na vrlo duboku, vrlo složenu unutarnju povezanost. Na primjer, kad govoriomo o sebi kao o subjektu, taj pojam ima smisla samo u odnosu na neki objekt, pojam subjekta nema smisla bez objekta. Isto tako pojam aktivnosti ima smisla samo u odnosu na biće koje kao činitelj poduzima neku aktivnost. Dakle, kad bismo analizirali većinu takvih pojmova, otkrili bismo da u stvari ne možemo izdvojiti jedan entitet ili pojavu iz njezina konteksta.

Kako se vremena mijenjaju, mijenja se i kulturološki kontekst, stoga držim kako je važno da sljedbenici različitih religijskih tradicija budu u mogućnosti provesti sve nužne promjene koje bi se mogle odraziti na određene probleme vezane za razdoblje i kulturu u kojima žive.

Upravo u učenjima različitih religija otkrivamo upute koje nam omogućuju da zadržimo želje i pohlepu pod nadzorom, te da u pozitivnom smislu promijenimo svoje ponašanje i ophođenje s drugima. Zato držim da religijske tradicije imaju ne samo mogućnost već i veliku odgovornost da daju svoj doprinos u tom smislu.
Bilo bi vrlo bitno za sve religijske tradicije da zauzmu zajednički stav i podignu svoj glas protiv svake pomisli na rat.
Ne postoji način za potpuno uklanjanje ljutnje i mržnje iz srca ljudi. No iako ih ne možemo potpuno izbrisati, možemo ih ublažiti i smanjiti njihov intenzitet. To znači da moramo uložiti ozbiljan napor za postizanje razoružanja.

Depresija i gubitak nade zapravo nikad ne mogu pomoći u popravljanju situacije.



13.08.2014. u 09:50 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2014 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Ožujak 2020 (74)
Siječanj 2018 (14)
Kolovoz 2017 (22)
Prosinac 2016 (26)
Travanj 2016 (15)
Lipanj 2015 (24)
Kolovoz 2014 (14)
Travanj 2014 (12)
Siječanj 2014 (31)
Ožujak 2012 (10)
Rujan 2011 (19)
Svibanj 2011 (13)
Siječanj 2011 (11)
Listopad 2010 (24)
Ožujak 2010 (12)
Siječanj 2010 (9)
Prosinac 2009 (13)
Listopad 2009 (10)
Rujan 2009 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ako ste ljubitelji čitanja, ovdje možete pročitati meni najdraže dijelove pročitanih knjiga. Ako želite prodiskutirati o pojedinoj knjizi ili navesti neku sebi dragu, samo se javite.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr